Hronika | |||
Beograd: Izložba fotografija „Zločin u Odesi“ u galeriji Progres |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 12. jun 2014. | |
U galeriji "Progres" (Zmaj Jovina 10 u Beogradu), otvorena je izložba pod nazivom "Zločin u Odesi", povodom užasnog zločina koji se desio u Domu sindikata u Odesi (Ukrajina), 2. maja ove godine. Izložbu, koju će građani moći da pogledaju do 15. juna, a koja sadrži 57 fotografija, organizovali su Beogradski forum za svet ravnopravnih, Društvo srpskih domaćina, Klub generala i admirala i Pokret za Kosovo i Metohiju. Pred oko 150 istinoljubivih i pravodljubivih posetilaca, na otvaranju su se obratili Živadin Jovanović, predsednik Beogradskog foruma za svet ravnopravnih i Oleg Muzika, jedan od preživelih zločina, čiji se brat i dalje vodi među nestalima. Napominjući da su organizovali izložbu sa željom da se čuje istina o zločinu i omogući njeno širenje, Živadin Jovanović je rekao da srpski narod ne samo da ima dužnost već ga i proživljena ista sudbina vodi saosećanju i solidarnosti prema svim žrtvama i osudi svakog zločina. Zato ni ovaj zločin ne može biti izuzetak, te doprinos pravdi i istrajavnje na pronalaženju i osudi zločinaca predstavlja obavezu svakoga čoveka. Naglašavajući da je zločin u Odesi rezultat iste politike koju je na svojoj koži osetio srpski narod devedestih godina, on je istakao da je time moralna obaveza srpskoga naroda o širenju istine veća. Analogija sa zločinom u Odesi vidi se u zločinima kakvi su devedesetih bili ulica Vase Miškina, Markale 1, Markale 2, Jevrejsko groblje, zločini tokom NATO agresije na SR Jugoslaviju i drugi. Medijske blokade i manipulacije pri kojima se žrtva proglašava za vinovnika predstavljaju isti metod delovanja koji je primenjen i ovde. Primaran uzrok i ovom zločinu, kao najmonstruoznijem u građanskom ratu u Ukrajini, jeste imperijalno kretanje NATO-a na Istok i rušenje međunarodnog pravnog sistema započeto agresijom na SR Jugoslaviju. Doživljavajući svoj početak u Jugoslaviji, imperijalno kretanje NATO-a dovodi do poništavanja svih civilizacijskih vrednosti, što zločin u Domu sindikata i pokazuje. Posledice su građanski rat i nasilje nad nedužnim civilima. Jedino su neposredni akteri ovog puta drugačiji. Kako objašnjava predsednik Beoforuma, sukobe u Ukrajini izazvale su profašističke i pronacističke snage, banderovske grupacije podržane i finansirane od strane Zapada. On je podsetio da je najčešće citirana cifra finansiranja demokratije u Ukrajini pet milijardi američkih dolara. Umesto mešanja sa strane i zagovaranja radikalnih i vojnih metoda, on ističe da rešenje krize mogu biti samo dijalog i ravnopravnost među narodima. Demokratski principi i poštovanje uzajamnih prava, posebno prava manjina, uslov su za konstruktivan dijalog sukobljenih strana i dolaska do mirnog rešenja. Tako bi se onemogućile radikalne grupe, sledbenici nacističke ideologije, ne samo u Ukrajini, nego i čitavoj Evropi. Na kraju, gospodin Jovanović, predstavio je i najavio gosta iz Ukrajine, Olega Muziku. Oleg Muzika, stanovnik Odese i jedan od preživelih zločina, na početku je objasnio da je cilj građana na jugoistoku federalizacija Ukrajine, očuvanje ruskog jezika kao drugog zvaničnog jezika i da jugoistočni regioni imaju pravo da sami biraju organe lokalne samouprave. Ne želeći da razgovaraju o željama jugoistočnih regiona nove vlasti u Kijevu poslale su vojsku i dovele do građanskog sukoba u kojem se kao posledica desio i zločin u Odesi. Kao jedan od mirnih demonstranata, Oleg Muzika se našao zatočen na drugom spratu Doma sindikata u trenucima kada je zapaljen i kada su profašističke grupe počele da čine masakr nad građanima koji su se sakrili u Domu. Uzaludno se nadajući da će policija sprečiti masakr, kako je objasnio, odlučili su da traže izlaz i pobegnu u čemu su mnogi, pa i on, uspeli, ali drugi, među kojima i njegov brat, nisu pa su ubijeni ili se vode kao nestali. Objašnjavajući da je situacija u Odesi nakon zločina veoma napeta i preti da eskalira, građani su i pre par dana puštali crne balone i bele golubove, prve kao simbol žalosti, a druge kao simbol mira, želeći da se zločini više ne ponavljaju i da se mir vrati u Odesu. Ono što najviše brine građane Odese, napomenuo je Oleg Muzika, jeste da policija više ne hapsi, ali izveštava gde se demonstranti nalaze, te ti ljudi, kasnije, nestaju u tišini. Pošto se njegov brat vodi kao nestao nakon zločina u Odesi 2. maja, njegova misija da se bori za istinu o stradalima dovela ga je i u Srbiju da progovori o svojoj sudbini. Poruke izložbe su da se zločinci moraju pronaći i osuditi; da oživaljavanje nacizma i fašizma predstavlja veliku opasnost po čitavu Evropu; da ekspanzija NATO na Istok, ka ruskim granicama, i militarizacija Evrope treba da se zaustave. Da je Ukrajini i Evropi potrebno mirno političko rešenje. Ono je moguće diplomatijom i dogovorom u kojem će učestvovati i razgovarati vlast i opozicija, SAD, EU i Rusija. Izložba je ostavila utisak i na posetioce koji su u Knjigu utisaka, u koju će građani moći da se upišu tokom njenog trajanja, ostavili poruke zahvalnosti organizatorima, podrške stradalnom narodu Ukrajine i osude zločina, kao i poruke koje oslikavaju svrhu izložbe među kojima možemo izdvojiti sledeće: „Ko god je počinio ove zločine, mora biti kažnjen. Prosto je neverovatno da se u XXI veku, na kontinentu koji je kolevka demokratije, dešavaju ovakvi zločini. Ovo dokazuje da čovek može i jeste najveća zver. Nacizam mora biti zaustavljen. Zauvek. Želeći da svi vide ovu izložbu i iz nje izvuku pouke, jedan posetilac je poručio:"Mržnjo, stani! Čoveče ljubi čoveka, to je najveći ovozemaljski dar!“ Izložba će biti otvorena od 10. do 15. juna, u vremenu od 11:00 do 21:00 čas. Prilog televizije "Raša tudej" (Nenad Uzelac – Beogradski forum za svet ravnopravnih/RT) |