Početna strana > Hronika > Arno Gujon: Srbi čine oko pet odsto stanovništva KiM, žive pod stalnom pretnjom progona i nasilja. Pre jednog veka Srbi bili većinski narod, Beograd neće odustati od povratka suvereniteta nad kolevkom svoje civilizacije
Hronika

Arno Gujon: Srbi čine oko pet odsto stanovništva KiM, žive pod stalnom pretnjom progona i nasilja. Pre jednog veka Srbi bili većinski narod, Beograd neće odustati od povratka suvereniteta nad kolevkom svoje civilizacije

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 21. april 2025.

Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon izjavio je u intervjuu za francuski "Frontijer" da danas na Kosovu i Metohiji živi pet odsto Srba, a da su pre jednog veka Srbi činili većinu.

Izlažući stvarnu sliku života pravoslavnih Srba na KiM, otvoreno i bez ulepšavanja, Gujon je međunarodnoj javnosti približio kroz kakve su talase progona, egzodusa i nasilja prošli Srbi i sa kakvom se stvarnošću suočavaju danas, saopšteno je iz njegovog kabineta.

"Od 1999. godine više od 250.000 Srba bilo je primorano na egzodus pod pritiskom Albanaca. Pogromi 17. i 18. marta 2004. izazvali su beg dodatnih 10.000 ljudi i uništenje 150 crkava i manastira. Danas, Srbi čine oko pet odsto stanovništva, što je oko 100.000 ljudi, dok su pre jednog veka bili većinski narod", rekao je Gujon.

On je naveo da Srbi sada žive u enklavama - jedna ulica, četvrt, grupa kuća, sa uporištem na severu tzv.Kosova oko Mitrovice i da se poslednjih godina represija pojačala sa pojačanim policijskim kontrolama, hapšenjima i proizvoljnim zatvaranjima.

"Ja sam lično bio zaustavljan bez razloga od strane albanske policije i zabranjivan mi je ulaz iako sam vodio redovnu humanitarnu akciju od 2004. godine. To nije sprečilo moju organizaciju Solidarnost za Kosovo, da nastavi sa radom, ali cilj takozvanih kosovskih vlasti bio je da prekinu humanitarnu pomoć i još više izoluju srpsko stanovništvo. Pritisak na srpsku manjinu se takođe pojačava na političkom i administrativnom planu, sa merama koje imaju za cilj da prekinu sve veze sa Beogradom. Srpske obrazovne i zdravstvene ustanove su ugrožene, nastavnici i lekari su pod stalnim pritiskom, a ograničenja su postavljena na finansijska sredstva koja dolaze iz Srbije. Ovim zvaničnim represijama treba dodati i progone od strane albanskog stanovništva koje deluje nekažnjeno", rekao je Gujon.

On je naveo da preostali Srbi žive pod stalnom pretnjom progona i nasilja i da mnoge porodice svakodnevno trpe poniženja, napade, višestruke provale, pa čak i pokušaje trovanja, što je, kaže, i "on sam video".

"U više navrata, srpske kuće su paljene, škole i bogomolje vandalizovane. Ponekad, Albanci prolaze kolima i ispaljuju rafale iz automatskog oružja na prolaznike. Deca koja su se igrala na obali reke, malo dalje od svoje enklave, ubijena su pre nekoliko godina. Uprkos njihovoj volji da ostanu na zemlji svojih predaka, ovi hrišćani moraju da se suoče sa sve većim neprijateljstvom i izolacijom koja im čak ometa pristup osnovnim uslugama, zaposlenju i bezbednosti", naglasio je Gujon.

On je istakao da su od 1.000 pravoslavnih verskih objekata mnogi uništeni ili oskrnavljeni poput manastira Sveti Arhangel u Prizrenu i Bogorodice Ljeviške, koja je upisana na UNESKO-ov spisak svetske baštine, kao i Gračanica i Pećka patrijaršija, koje su pod stalnim nadzorom kako bi se izbeglo njihovo uništenje.

Gujon ukazuje da je etničko čišćenja Srba sa Kosova i Metohije razlog zbog kog je odlučio da 2004. godine osnuje organizaciju "Solidarnost za Kosovo".

"Srpska vlada je uspela da održi određene civilne strukture: bolnice, škole, socijalnu pomoć. Međutim, ove ustanove su sada direktno napadnute od strane albanske policije na Kosovu i Metohiji. Centri za socijalnu pomoć su zatvoreni, bolnice pretresane. Albanci na Kosovu smatraju ove institucije ilegalnim, iako one postoje oduvek. Naravno, to nas ne zaustavlja i nastavljamo da pružamo podršku", naveo je i dodao da će "Beograd neće odustati od povratka svog suvereniteta nad kolevkom svoje civilizacije", a poslednjih godina se vidi koliko se stvari na međunarodnoj sceni mogu brzo promeniti.

(RT Balkan)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner