| Hronika | |||
Andrej Jermak: Dok je Zelenski predsednik, niko ne bi trebalo da računa na to da ćemo se odreći teritorije. Ustav to zabranjuje |
|
|
|
| petak, 28. novembar 2025. | |
|
Volodimir Zelenski namerava da u sledećoj fazi pregovora o okončanju rata u Ukrajini postavi ultimatum u vezi sa pitanjem koje je najspornije na pregovaračkom stolu: ruskim zahtevom za ukrajinskom suverenom teritorijom. Dok god je on predsednik države, Zelenski neće pristati da se odrekne teritorije u zamenu za mir, rekao je danas glavni ukrajinski pregovarač Andrij Jermak u ekskluzivnom intervjuu za američki magazin Atlantik.
„Ni jedna jedina razumna osoba danas ne bi potpisala dokument kojim se odriče teritorije“, rekao je Jermak, koji sve vreme rata sa Rusijom služi kao šef kabineta, glavni pregovarač i najbliži saradnik Zelenskog. „Dok je Zelenski predsednik, niko ne bi trebalo da računa na to da ćemo se odreći teritorije. On neće potpisati predaju teritorije’, rekao je Jermak za Atlantik i dodao: „Ustav to zabranjuje. Niko to ne može da uradi, osim ako želi da ide protiv ukrajinskog ustava i ukrajinskog naroda.“ Po pitanju teritorije, Ukrajina je spremna da razgovara samo o tome gde bi linija trebalo da bude povučena kako bi se razgraničilo šta koja zaraćena strana kontroliše. „Sve o čemu realno možemo da razgovaramo sada jeste definisanje linije kontakta. I to je ono što moramo da uradimo.“, rekao je Jermak. ‘’ Ukrajinska pozicija za sledeću rundu pregovora, koju je Jermak prvi put izložio, dosta će suziti prostor za postizanje mirovnog sporazuma. Rusija nije pokazala nikakvu spremnost da odustane od svog zahteva za ukrajinskom teritorijom, uključujući i delove zemlje koje ruske snage uopšte ne kontrolišu. Iako su pregovarači poslednjih dana ostvarili izvestan napredak ka dogovoru, i dalje su veoma udaljeni po ključnom pitanju teritorije, gde se ruski i ukrajinski stavovi čine teškim, ako ne i nemogućim, za usaglašavanje. Rusija je prvi put zauzela delove Ukrajine 2014. godine, kada je anektirala Krim u brzoj operaciji u kojoj praktično nije bilo prolivanja krvi. U septembru 2022, tokom prve godine invazije drugih ukrajinskih teritorija, ruski predsednik Vladimir Putin tvrdio je da će četiri dodatne oblasti na jugu i istoku Ukrajine — Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, koje čine oko 15 procenata teritorije zemlje — „zauvek“ biti deo Rusije. Kremlj je zatim organizovao referendum kako bi potvrdio aneksiju ovih oblasti i definisao ih kao rusku teritoriju prema ruskom ustavu, što je Putinovim vlastima politički otežalo da povuku svoje teritorijalne zahteve. Problem za Putina je to što Ukrajina i dalje kontroliše velike delove Donjecka, Hersona i Zaporožja. Ruska vojska se gotovo četiri godine bori da silom zauzme sve te oblasti, a najintenzivnije borbe vode se oko Donjecka, dela industrijskog srca Ukrajine. Ukrajinske snage su se ukopale kako bi odbranile delove Donjecka koje još drže, gradeći fortifikacije i koristeći oružje koje je uspelo da zadrži napadače. Putin je pokušao da preuzme tu teritoriju pregovorima, nudeći da zaustavi ruski napad ako je Ukrajina preda bez borbe. Jermak je danas odgovarao na pitanja novinara Atlantika tokom predaha za praznike, nakon intenzivne nedelje pregovora. Izaslanici SAD i Ukrajine okupili su se u Ženevi u nedelju kako bi preradili američki mirovni predlog koji je bio vrlo naklonjen Rusiji. Plan je uključivao zahtev da se Ukrajina odrekne teritorije u Donjecku, gde ruska vojska poslednjih meseci sporo i teško napreduje uz ogromne gubitke. Na kraju pregovora u Ženevi, gde su Sjedinjene Američke Države predstavljali državni sekretar Marko Rubio, uz DŽareda Kušnera, zeta predsednika Donalda Trampa, i njegovog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, pregovarači su izbacili najteže ruske zahteve prema Ukrajini. Na planu su nastavili da rade u utorak u Abu Dabiju, što je rezultiralo predlogom koji „ne protivreči našim interesima i uzima u obzir naše crvene linije“, rekao je Jermak. Samo nekoliko pitanja ostavljeno je predsednicima Ukrajine i SAD da odluče, dodao je, uključujući sve tačke koje se odnose na ukrajinsku teritoriju. Tim Zelenskog zatražio je sastanak sa Trampom ovog vikenda kako bi razgovarali o predlogu. Ali predsednik je odlučio da najpre pošalje Vitkofa u Moskvu da sa Kremljom razgovara o revidiranim uslovima mirovnog sporazuma. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nagovestio je na konferenciji za medije u utorak da će Moskva čvrsto ostati pri svojim ključnim zahtevima, koji dugo uključuju njene teritorijalne pretenzije na Donjeck i druge regione istočne i južne Ukrajine. Tramp je razgovarao o uslovima Kremlja za mir u avgustu tokom samita na Aljasci sa Putinom. Ruski i američki lideri planirali su da se ponovo sastanu u oktobru u Budimpešti u nadi da će napredovati u mirovnom procesu. Ali Tramp je otkazao te planove nakon što je Lavrov zauzeo nepopustljiv stav tokom pripremnog razgovora sa Rubijom, koji je potom savetovao Belu kuću da ne nastavlja sa još jednim predsedničkim samitom. Mirovni pregovori su ozbiljno obnovljeni tek ovog meseca, baš dok je ogromni korupcioni skandal oslabio položaj Zelenskog među narodom Ukrajine i njegovim saveznicima na Zapadu. Istraga koja je trajala 15 meseci, a koju je Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine predstavio 10. novembra, optužila je nekoliko visokih državnih zvaničnika i jednog od Zelenskijevih bivših poslovnih partnera za iznuđivanje i pranje oko 100 miliona dolara. Istražioci nisu direktno povezali Zelenskog ili Jermaka sa slučajem. Ali pozivi za Jermakovu ostavku pojačali su se usled skandala. „Zelenski mora da počisti u svom okruženju. I treba da počne od Jermaka“, rekao je ranije ovog meseca jedan visoki evropski diplomata. Povodom ovog slučaja Jermak je rekao za Atlantik: „Pritisak je ogroman. Slučaj je prilično javan i potrebna je objektivna i nezavisna istraga bez političkog uticaja.“ Time što ga je postavio za vođu ukrajinskog pregovaračkog tima uprkos skandalu, Zelenski je jasno pokazao narodu Ukrajine da Jermak i dalje uživa njegovo poverenje. „Narod Ukrajine vidi da sam sve ove godine bio uz predsednika tokom svih najtežih, najtragičnijih i najopasnijih trenutaka“, rekao je Jermak i dodao: „On mi je poverio ove pregovore koji će odlučiti sudbinu naše zemlje. A ako narod podržava predsednika, to bi trebalo da odgovori na sva njihova pitanja.“ (Danas) |