Ekonomska politika | |||
U očekivanju novog guvernera |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 06. avgust 2012. | |
Podsetimo se da je Mlađan Dinkić odmah posle „srpske oktobarske revolucije“ (2000) preuzeo Narodnu banku (mnogi tvrde – pa i prvi ministar unutrašnjih poslova nove „demokratske“ vlasti – uz pomoć dugih cevi) i sam sebe postavio za guvernera, a što će posle i ozvaničiti nove vlasti.[1] Posle nekoliko godina i M. Dinkić je bio smenjen i na njegovo mesto je dovedena Kori Udovički (gde je u Skupštini za njen izbor bio odlučujući nepostojeći glas iz Bodruma – što će kasnije priznati i Boris Tadić). Tadašnji lider G 17 plus Miroljub Labus je preko medija poručio K. Udovički da će „leteti kao kofer” kad se oni vrate na vlast i to se ubrzo desilo i za guvernera je postavljen kadar G 17 plus – Radovan Jelašić, koji će zatim (po tvrdnjama M. Dinkića) biti nateran od strane Borisa Tadića da podnese ostavku, a na mesto guvernera je postavljen D. Šoškić. Smenu guvernera pratile su brojne polemike koje su uglavnom bile pristrasne i u velikoj meri ispolitizovane, ali indirektna polemika koju su imali prvi guverner centralne banke posle „srpske oktobarske revolucije“ (M. Dinkić) i doskorašnji guverner (D. Šoškić) daleko prevazilazi pitanje smene guvernera, pa mislim da bi bilo interesantno da se na to osvrnemo iz jednog opštijeg ugla. Danas kada se je srpska privreda dovedena do kolapsa, država na korak od bankrotstva, a većina njenih građana na ivicu Na ovom mestu nećemo pisati o „zaslugama“ M. Dinkića za stanje u kojem se nalazi naša privreda, koji je posle guvernerskog položaja ovih dana po četvrti put u ministarskoj fotelji (sada kao ministar finansija i privrede), gde je kako sam reče dobio apsolutno odrešene ruke da bi sistem doveo u red, [2]nego ćemo ukazati na njegovu izjavu medijima[3] vezanu za rad guvernera i potrebu da podnese ostavku.Prema njegovom mišljenju guverner Dejan Šoškić nije dobro radio svoj posao, te da bi sam dao ostavku da je na njegovom mestu. M. Dinkić je još rekao da svi koji govore o eventualnoj politizaciji procesa izbora guvernera treba da se zapitaju zašto je bivši guverner Radovan Jelašić svojevremeno od strane Borisa Tadića nateran da ode iz NBS, iako je bio džentlmen i rekao da je dobrovoljno dao ostavku. Neka Šoškić bude makar približno džentlmen, kao što je bio Jelašić.
Dva dana posle navedenih izjava M. Dinkića u listu Politika guverner D. Šoškić je objavio autorski tekst[5] u kome apostrofira tri ključne greške ekonomske politike u Srbiji posle 2000. godine. Prve dve direktno „padaju na dušu“ M. Dinkića, a to su: aprecijacija, odnosno precenjeni kurs dinara od 2000. godine (smanjena je konkurentnost domaće privrede jer su proizvodi napravljeni u Srbiji postali skupi i na domaćem i na inostranim tržištima, odnosno jednostavnije je bilo uvesti jeftino i već proizvedeno nego proizvoditi u zemlji i zaposliti građane Srbije) i evroizacija koja je legalizovana Zakonom o deviznom poslovanju donetom 2002. godine (uvedena je mogućnost plaćanja i u devizama i u dinarima sa valutnom klauzulom na teritoriji naše zemlje), a za privatizaciju, treću veliku grešku ekonomske politike, odgovornost „pada na dušu“ M. Dinkića u delu prepuštanja bankarskog sektora u ruke inostranog kapitala. Sve što je u autorskom tekstu napisao D. Šoškić je tačno i sigurno je da su najveće Kada je zvanično kandidovan za guvernera NBS on je izjavio [6] da, ukoliko bude izabran za guvernera, ne treba očekivati nikakve promene u vođenju monetarne politike. Tada sam napisao [7] da ta njegova izjava može da bude razumljiva ako se ima u vidu da on na novu funkciju dolazi sa mesta predsednika Saveta NBS-a, te je suodgovoran za dosadašnje rezultate ove izuzetno značajne institucije. S druge strane, ako budući guverner zaista misli da nastavi sa politikom koju su vodili njegovi prethodnici, to znači i da se mi, kao građani ove zemlje, ne možemo nadati nikakvom boljitku.
Na kraju recimo da na zvaničnom sajtu NBS piše da je D. Šoškić bio i član Ekonomskog saveta premijera Srbije, a nedavno[8] njegov kolega Stojan Stamenković[9] napisa da je i on član Ekonomskg saveta premijera M. Cvetkovića, ali taj „savet” se slikao, sastao se nekoliko puta i ništa konkretno nije radio. Cinik bi rekao da to samo po sebi ne mora da bude loše i da su u pravu oni koji tvrde da imamo u vlasti veliki broj onih od kojih bi društvo imalo više koristi da ništa konkretno do sada nisu radili, nego što su bili veoma revnosni na svojim radnim mestima u sprovođenju pogrešne politike i tako srpsku privredu doveli do kolapsa, državu na korak od bankrotstva, a veliku većinu građana na ivicu siromaštva. Uputnice: [1] U decembru 2000. godine napisao sam u vezi najave postavljanja M. Dinkića na mesto guvernera sledeće: Neka od prvih ključnih naznačenja u ekonomskoj sferi su dosta diskutabilna. Tako mandator buduće srpske vlade i predsednik Demokratske stranke gospodin Zoran Đinđić izjavljuje da će DOS insistirati na predlogu da mr Mlađan Dinkić bude guverner Narodne banke iako Dinkićeve izjave ponekad i predstavnike DOS-a “pomalo dovode u očajanje” ali se ipak radi o “energičnom mladom čoveku koji je uložio mnogo truda” u demokratske promene u Srbiji, te da mu zato treba pružiti šansu. Sigurno je da su velike zasluge gospodina Dinkića za obaranje starog režima, ali je sporno da li su one i demokratske (imajući u vidu nezakonito “osvajanje” Narodne banke i slično). Međutim u izjavi gospodina Đinđića ni reči o profesionalnim sposobnostima kandidata za mesto guvernera. Mesto guvernera centralne banke u svakoj dobro organizovanoj državi zauzimaju vrhunski profesionalci i ljudi daleki od politike. To su odgovorni i iskusni stručnjaci koji nikada sebi ne dopuštaju ishitrene i neodgovorne izjave koje bi bilo koga mogle da “dovode u očajanje”. S druge strane, “energičnom mladom čoveku koji je uložio mnogo truda” u promene koje su se desile u našoj zemlji, mislim da bi bilo mnogo bolje dodeliti neka odlikovanja ili mu dati neku političku funkciju, a nikako jedno od ključnih profesionalnih mesta u državi. Šta će se suštinski promeniti ukoliko sadašnjeg guvernera, koji je bio istaknuta politička ličnost starog režima, zameni politički veoma angažovana ličnost nove vlasti, osim što je onaj bio “njihov”, a ovaj “naš” kadar. Na mesto guvernera Narodne banke morala bi da dođe visoko profesionalna i politički neutralna ličnost ukoliko želimo nezavisnu centralnu banku koja će biti u stanju da vodi efikasnu monetarnu politiku. Mada se može diskutovati o tome da li je gospodin mr Mlađan Dinkić, 36-godišnji asistent Ekonomskog fakulteta, stručno kompetentan za mesto guvernera, politička neutralnost mu se ne može nikako pripisati. (Videti u knjizi: Jovan B. Dušanić, Privatizacija – velika šansa ali i opasna zamka, Beograd, 2001) [2] http://www.slobodanjovanovic.org/2012/07/16/jovan-b-dusanic-odresene-ruke-mladana-dinkica/ [3]http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/241586/Dinkic-Soskic-nije-dobro-radio-svoj-posao [4] http://www.nbs.rs/internet/cirilica/10/10_3.html [5] http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Zasto-smo-tu-gde-jesmo.lt.html [6] http://www.naslovi.net/2010-04-12/s-media/soskic-ocuvacu-nezavisnost-nbs/1653319 [7] http://www.nspm.rs/ekonomska-politika/novi-guverner-stara-politika.html I sada kada odlazi D. Šoškić, kao i prilikom odlaska R. Jelašića, mnogi su zabrinuti da sa smenom guvernera neće biti ugrožena nezavisnost centralne banke, kurs dinara i relativno visok nivo deviznih rezervi. O tome sam pisao u navedenom tekstu Novi guverner – stara politika, kao i u tekstu Nezavisnost Narodne banke – od koga? pa zainteresovani to mogu pročitati na gore navedenom sajtu, kao i na sajtu: http://www.slobodanjovanovic.org/2010/05/20/jovan-b-dusanic-nezavisnost-narodne-banke-od-koga/ [8] http://www.politika.rs/rubrike/Sta-da-se-radi/Nas-Ekonomski-savet-nista-konkretno-nije-radio. sr. html [9] Mnogima je poznato da je S. Stamenković izabran za člana Ekonomskog saveta premijera Srbije mada je matematičar po obrazovanju, ali malo kome je poznato da je u vreme guvernera D. Šoškića za glavnog ekonomistu Narodne banke Srbije postavljen Branko Urošević koji je fizičar po obrazovanju. U njegovoj biografiji piše da je diplomirao na smeru za teorijsku fiziku (interesovao se za teme vezane za prirodu nastanka svemira i teoriju elementarnih čestica) i doktorirao fiziku, a poslednje godine doktorskih studija počeo je da se interesuje za ekonomiju. (Videti: http://www.ekapija.com/website/sr/page/166457) |