Ekonomska politika | |||
Šta je EU donela Slovačkoj |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 06. jun 2013. | |||||||||||||||||||
[2] Spoljni dug Slovačke pre i nakon ulaska u EU
Dakle, radi se o ogromnoj cifri, posebno kada se ima u vidu da Slovačka ima manje stanovnika od Srbije (oko 5 miliona ). Istovremeno, rastao je i budžetski deficit Slovačke. Godine 1999. budžetski deficit je iznosio oko 400 miliona. Međutim, nakon ulaska u EU, budžetski deficit Slovačke je porastao za preko 10 puta. Tačnije, godine 2012. budžetski deficit Slovačke je iznosio oko 4,4 milijarde dolara. Sledeća tabela pokazuje taj trend . Budžetski deficit Slovačke pre i nakon ulaska u EU
Pored rasta spoljnog duga i budžetskog deficita, nakon ulaska Slovačke u EU je porasla i nezaposlenost. Tačnije, u periodu 2006-2012, porasla je stopa nezaposlenosti u Slovačkoj Stopa nezaposlenosti u Slovačkoj nakon ulaska u EU
Nezaposlenost u Slovačkoj je dostigla osmogodišnji maksimum 2011. godine kada je iznosila 13,6 %. [3] U martu 2013. godine je objavljeno da Slovačka vlada razmišlja čak da smanji radno vreme i da na taj spreči porast nezaposlenosti. [4] Naravno, može se prigovoriti ovim uporednim podacima da su ukalkulisani i krizni periodi nakon 2008. Ali, neutralni ekonomski argumenti pokazuju da je upravo ekonomska i pravna politika Brisela bila jedan od pokretača krize u istočnim i južnim državama EU.
Nakon ulaska u EU Slovačku masovno napuštaju i njeni građani (slično kao Poljskoj, Estoniji, Bugarskoj i Rumuniji). Tačnije, julu 2007. godine je objavljeno da 175.000 Slovaka živi i radi u inostranstvu, što je bilo za oko 24 odsto više nego 2006. godine.[8] Dakle, kao i u Poljskoj, Estoniji, Bugarskoj i Rumuniji slovački građani beže iz "evropskog raja" koji je navodno nastupio u njihovoj zemlji nakon ulaska u EU. Takođe, zbog članstva u EU je ozbiljno ugrožena energetska stabilnost u Slovačkoj. Slovačka je bila prinuđena krajem 2006. godine da zbog zahteva EU isključi prvi blok nuklearne centrale V-1 u Jaroslavskim Bohunicama. Zbog zatvaranja prvog bloka, snage 440 megavata, Slovačka je ostala bez dela svoje proizvodnje električne energije (i više nije mogla da izvozi električnu energiju kao ranije).[9] Slovački premijer Robert Frico prilikom zatvaranja prvog bloka priznao da se radi o "energetskoj izdaji" jer su dva bloka predviđena za isključenje mogla da rade još 10 godina (a možda i 15 prema procenama slovačkih stručnjaka). Za tu "izdaju" je okrivio prethodnu vladu i dodao: "Počinje period energetske zavisnosti Slovačke". Prethodna slovačka vlada Mikulaša Dzurindea se od ovih napada branila tvrdnjom da je pristanak na zatvaranje blokova bio uslov za potpisivanje sporazuma sa EU . Ipak, godine 2008. je zbog zahteva EU isključen i drugi blok nuklearne centrale V-1 u Jaroslavskim Bohunicama (samo troškovi zatvaranja se procenjuju na oko 400 miliona evra).[10] Nepovoljnu energetsku situaciju nakon ulaska u EU u Slovačkoj tmurnim bojama opisuju i obični građani: "Plata je slovačka, cene evropske, a troškovi za struju i plin iz meseca u mesec sve su veći". Ovu istinu ne skrivaju ni državni funkcioneri. Portparol slovačkog ministarstva privrede Branislav Zvara je izjavio za "Hospodarske novini" 2008 godine: "Ljudi više ne mogu da plaćaju energiju po tim cenama", a premijer Slovačke Robert Frico da su cene struje i gasa među najvišima u Evropi dok su troškovi proizvodnje manji nego prosečni u EU. Zatim je zaključio: "Povremeno imam utisak da od nas energetski monopoli prave budale".[11] Konačno, i najveći poslodavac u Slovačkoj, US Steel godinama otvoreno ucenjuje slovačku vladu i pored ogromnih poreskih povlastica i članstva ove zemlje u EU. Tačnije, Slovačka je oslobodila strane kompanije većine poreza (i pored toga što su one uglavnom transferisale prihode iz svojih filijala u Slovačkoj ka matičnim centralama na Zapadu). Na primer, fabrika nemačkog koncerna "Folksvagena" je obezbedila pravo da posluje u Slovačkoj do 2007. godine a da ne plaća porez.[12] US Steel u Košicama je imao pravo od 2000. do 2010. godine da bude oslobođen od poreza, iako to grubo krši evropske propise o konkurenciji poput članova 110-113. Ugovora o funkcionisanju EU (drugi deo Lisabonskog sporazuma).[13] Istovremeno u periodu kada je ova kompanija bila oslobođena poreza, samo u prve tri godine rada ona je je ostvarila prihod od 436 miliona dolara .[14] Međutim, samo dve godine pošto su istekle poreske olakšice US Steel je objavio da će navodno prodati železaru ukrajinskom partneru a zatim i da je sudbina 13.000 radnika čeličane i povezanih preduzeća potuno neizvesna (i da će biti rešena tek 2014.). Početkom 2012. US Steel je smanjio radnu nedelju i iznos plate. Ipak, kada je slovačka vlada popustila, i nagovestila u martu 2013. godine da postoji mogućnost da se ponovo uvedu olakšice, US Steel je objavio da će ostati još ''neko vreme'' u Slovačkoj .[15] [4] www.novosti.rs/.../aktuelno.233.html:410392-quotPor. [5] "Privredni pregled" 26.4.2005. [6] Bečki "Prese" – "Privredni pregled" 13.4.2006. [7] Tanjug 2.12. 2012 [8] "Politika"11.7.2007. [9] Lazarević M. "Politika" 4. januar 2007. [10] http://www.danas.rs/danasrs/iz_sata_u_sat/slovacka_trazi_od_eu_vise_novca_da_zatvori_nuklearku [11] Čpajak B. "Politika" 30.10.2006. i "Privredni pregled"4.6.2008. [12] Hofbauer.H. "Proširenje EU na Istok", "Filip Višnjić", Beograd, 2004. str. 179– 195. [13] Vidi tekst Lisabonskog ugovora prema prevodu ; Janjević M. ''Konsolidovani Ugovor o Evropskoj uniji; i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije (2008/S 115/01) sa Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije'', Službeni glasnik, Beograd, 2009., [14] http://www.vreme.com/cms/view.php?id=381036 |