Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > I posle juga – jugo
Ekonomska politika

I posle juga – jugo

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
ponedeljak, 03. novembar 2008.

Potpisivanjem ugovora sa Fijatom prestala je da postoji Fabrika automobila „Zastava“, čime je u istoriju definitivno otišao još jedan od simbola socijalističkih vremena. Bez obzira na sve uspomene, ipak ne bi trebalo biti preterano sentimentalan, jer je proteklih osam godina za održavanje nerentabilne proizvodnje i za otpremnine radnika iz budžeta Srbije dato čak oko 500 miliona evra. Obzirom na stanje u kome se usled brojnih uzroka „Zastava“nalazila, svakako da treba pozdraviti činjenicu da se za fabriku našlo kakvo-takvo rešenje, ali i konstatovati da će dolazak Fijata i te kako opteretiti ionako ispražnjen srpski budžet, dok su mnoga pitanja u vezi obaveza italijanskog proizvođača, način realizacije ugovora i proizvodnje novih modela ostala nerazjašnjena.

„Lider u autoindustriji“

U situaciji kada svetska finansijska kriza uzima sve više maha, a automobilska industrija beleži pad prodaje1, Vlada je procenila da bi Srbija svoju šansu trebala da potraži baš u ovoj privredno grani, i čak postane regionalni lider. Fijatu je dakle dodeljena uloga spasitelja „Zastave“, Kragujevca, a izgleda i Srbije, i shodno toj nameri, Vlada je odlučila da prekrši svoje liberalne stavove i uđe u zajedničko ulaganje sa privatnom kompanijom. Shodno toj nameri, Vlada je odlučila da bude vrlo predusretljiva prema italijanskom proizvođaču i njegovim kooperantima , kojima su ponuđeni više nego odlični uslovi. Da bi italijanski partneri došli u Srbiju, pored učešća u zajedničkom preduzeću od 231 milion evra,(koji bi se kasnije prodao), biće obezbeđen i kredit na deset godina u iznosu od 50 miliona evra, s akamatom od 0,9% godišnje. Država je preuzela obavezu da u saradnji sa lokalnim vlastima u Kragujevcu, tokom naredne četiri godine investira više od 300 miliona evra u puteve, infrastrukturu i zaštitu životne sredine. Italijanska fabrika oslobođena je i lokalnih komunalnih taksi i poreza na imovinu, kao i naknade za korišćenje građevinskog zemljišta u periodu od deset godina, u iznosu od oko 450 miliona dinara. Fijat će takođe dobiti i besplatnih 60 hektara zemljišta za proširenje kapaciteta, dok će Kragujevac biti proglašen za slobodnu carinsku zonu, čime će Fijat i njegovi dobavljači biti oslobođeni carina za uvoz delova, komponenanata i sirovina. Zbog manjih transportnih troškova italijanski proizvođač je tražio da 15 firmi koje treba da proizvode prateću opremu za nove modele, budu smešteni u okolini Kragujevca. Ova preduzeća će uživati iste povlastice, a dobiće i podsticaje za rad i u okolnim gradovima. Preduzećima će u ovu svrhu biti omogućena infrastruktura i edukacija radne snage, a Vlada će direktnim subvencijama u iznosu od 4 000 evra po radniku potpomoći zapošljavanje i otvaranje ostalih firmi vezanih za autoindustriju. Tako će pored Kragujevca besplatno zemljište i infrastruktura biti ponuđena i u Batočini, Paraćinu, Jagodini, Lapovu, Kraljevu i Kruševcu.2Davanje povlastica kompanijama postaloje na žalost uobičajeno u savremenom poslovanju, ali je u našem slučaju stimulacija države neuobičajeno velika i u suprotnosti sa praksom u zemljama EU. Učešće države Srbije u ukupnio investiciji u slučaju Fijata iznosi čak 35,26%, tako da po tome cena novog radnog mesta iznosi čak oko 100 000 evra.3Ove cifre daleko prevazilaze podsticaje koje su predviđeni zakonodavstvom EU, gde se dozvoljava maksimalno 15%. Takođe, podsticaje preko 100 miliona evra mora da odobri Evropska komisija.

Vlada Srbije je zajedno sa lokalnim samoupravama na sebe preuzela velike obaveze, te postaje jasno da ugovor sa Fijatom i projekat razvoja autoindustrije u sadašnjim okolnostima ima veoma visoku cenu. Međutim, s druge strane, obaveze Fijata ostaju nerazjašnjene. Na sajtu Vlade Srbije objavljen je ugovor sa italijanskim proizvođačem, ali bez ključnih odredbi, koje su na zahtev Fijata ostale tajna. Osim opšteg opisa, ugovor naime ne sadrži pojedinosti o poslovnom planu od 2009 do 2018. Nisu objavljeni ni članovi koji definišu dinamiku ulaganja, rast proizvodnje po godinama, ni obim izvoza. Nije precizirano da li će se u kragujevcu zaista proizvoditi svih 200 000 automobila godišnje. Nije ni jasno da li će Fijat u pogone u Kragujevcu doneti novu, ili opremu iz pogona u Italiji i Poljskoj. U ugovoru takođe nema reči ni o kvalifikacionoj strukturi zaposlenih(koja bi razjasnila da li će se vozila proizvoditi ili montirati), visini plata, niti se spominje kolektivni ugovor. Nasuprot najavam da će Fijat investirati ogroman novac, italijanski proizdođač je obavezan da u zajedničko preduzeće unese samo 200 miliona evra kao osnivački ulog, a predviđena ulaganja od oko 700 miliona evra treba da sprovede zajednička kompanija, i to iz svog profita (ako ga bude) i budućih kredita. Takođe, u ugovoru se ne pominju bankarske garancije, koje su obavezne u ovakvim poslovima, a takođe nije predviđeno ni ulaganje u razvoj.

Pitanje je stoga na koji način će Fijat ispunjavati svoje obaveze, posebno pošto je aktuelna kriza automobilske industije uticala i na ovog proizvođača, koji zbog loših prognoza najavljuje pad prodaje i otpuštanje dela radnika u 2009. Prema pisanju „Vol strit žurnala“ u Fijatu su nedavno saopštili da bi po najgorem scenariju, potražnja za njihovim vozilima u svetu mogla da padne do 20 posto, a da profit kompanije može da padne i do 65 odsto. Prema predviđanjima menadžmenta, profit bi iduće godine mogao da u najgorem slučaju bude samo 400 miliona evra (u najboljem 1,2 milijarde evra), što je znatno manje od ovogodišnjeg, koji je planiran u iznosu od 2,6 milijardi evra. Zbog ovakvih prognoza cene Fijatovih akcija su u velikomm padu, a najavljuje se privremena obustava proizvodnje u farikama u Italiji, Argentini i Brazilu. Tekuća kriza već je dovela u pitanje realizaciju Fijatovih planova u Kini, pošto je nedavno objavljeno da je smanjen plan prodaje Fijatovih automobila u Kini za 2010. godinu za čak 83 odsto - sa 300 000 automobila na samo 50 000. Takođe, planirano stvaranje mešovitog preduzeća sa jednim kineskim proizvođačem zbog krize je sada pod znakom pitanja.4

Dodatna finansijska opterećenja

Pod znakom pitanja je takođe i zapošljavanje najavljenih više od 10 000 radnika. Prema ranijim najavama, dolazak Fijata bi trebao da u Kragujevcu otvori više od oko 10 000, a u Srbiji oko 30 000 novih radnih mesta. Za sada jer međutim sigurno da će u prvoj fazi, do kraja 2008. nova fabrika zaposliti samo 1000 radnika, dok prema planu, do 2012 Fijat Srbija treba da zaposli njih ukupno 2.433. Pored toga, kooperantska firma Manjeti -Mareli će zaposliti još oko 600, tako da će u te dve firme biti zaposleno oko 3 000 ljudi. U „Zastavi“ je inače pre potpisivanja ugvora radilo oko 3 700 zaposlenih, ali je novi vlasnik odmah stavio do znanja da mu nisu svi potrebni, delom zbog toga što je veći broj radio u administraciji i marketingu, a delom što dobar deo, njih oko 1.000 ima pet godina do penzije, i teško da može da prati zahteve za povećanu proizvodnju. Prema ugovoru „Fijat” nema obavezu preuzimanja „Zastavinih” radnika po automatizmu, već će odluku o zaposlenju doneće novi menadžment fabrike posle dvomesečnog testiranja radnika, dok je za ostale predviđen socijalni program. Radnike naravno neće zbrinuti Fijat, već Vlada Srbije, a za ovu svrhu su po raznim osnovama planirana znatna sredstva. Samo za isplatu zaostalih zarada iz perioda od 1997. do 2001. potrebno je oko 10 miliona evra. Svako ko bude dobrovoljno napustio fabriku dobiće po 300 evra po godini staža, a 800 radnika kojima je ostalo pet godina do penzije dobiće po 3.250 evra, kao i 60 odsto prosečne republičke zarade svakog meseca do sticanja uslova za odlazak u penziju.

Pored radnika „Zastave“, Vlada Srbije će, po svemu sudeći preuzeti i brigu o radnicima kooperantskih preduzeća koja su proizvodila delove za modele „koral“, „skala“, i „florida“, čija se proizvodnja obustavlja. Ova preduzeća nisu uspela da se kvalifikuju za saradnju sa Fijatom delom zbog svog geografskog položaja, ali najpre pošto nisu ispunili previđene uslove u pogledu kvaliteta. Preduzeća poput Fabrike motora DMB iz Rakovice, koja već 50 godina proizvodi motore za „Zastavina“ vozila, kao i u Zastavinoj „Fabrici specijalnih automobila“ iz Sombora su sada u nezavidnom položaju, doduše ne samo zbog ugovora sa Fijatom. Po svemu sudeći, i o njima će se brinuti država, pošto je za somborsku fabiku na primer, za sada predviđeno da nastavi proizvodnju još sledeće godine. Ministarstvo za regionalni razvoj je preuzelo obavezu da obezbedi deo kredita za nabavku delova i da do njene prodaje subvencioniše proizvodnju, dok je radnicima ponuđen isti socijalni program kao i za kragujevačke radnike. Ugovor sa Fijatom doneo je takođe još jedan problem, jer je doveo u pitanje realizaciju ranijeg ugovora za sklapanje automobila Opel-Astra u Kragujevcu, potpisanog prošle godine. Njime je bilo predviđeno da u trećem kvartalu 2008. u „Zastavi“ započne montaža modela „astra-klasik“, a prema petogodišnjem planu godišnja proizvodnja 2012. godine trebalo je da dostigne 10 000 vozila. Rok za realizaciju ovog posla ističe za dva meseca, ali je on sada neizvestan zbog Fijata, koji ne prihvata da se u njegovoj fabrici sklapa automobil konkurentskog proizvođača. Trenutno se između predstavika DŽeneral motorsa i Ministarstva ekonomije vode pregovori, sa neizvesnim ishodom. DŽM-u je ponuđeno šest drugih lokacija, ali njegovi predstavnici su zainteresovani isključivo za Kragujevac, zbog slobodne carinske zone. Kako piše „Politika“ postoji mogućnost da se za „Astru“ nađe lokacija izvan fabričkog kruga „Zastave“, ali je problem što je za nju potrebno infrastrukturno opremanje, za šta su takođe potrebna znatna sredstva.

I posle juga – jugo

Sve u svemu, treba ponoviti da je „Zastavu“ trebalo udomiti, ali se u svetlu ovih činjenica, treba zapitati da li je ovakav ugovor sa Fijatom bio pravi način rešavanja dugogodišnjeg problema. Jer umesto da dolazak italijanskog giganta oslobodi građane Srbije velikog finansijskog tereta, on ga je samo dodatno otežao, dok će rezultati velikih ulaganja zbog trenutne situacije u auto-industriji biti neizvesni. Ulaganje Fijata u Srbiju došlo je kao rezultat njegovog neuspeha sa ruskim VAZ-om, koji je uspostavio saradnju sa Renoom. Ulaganje u „Zastavu“ može da bude prilika za italijanskog proizvođača da nadoknadi ovaj gubitak i dobije lokaciju za proizvodnju malih jeftinih automobila, koji će zbog krize biti konkurentni, kao i jeftinu i kvalifikovanu radnu snagu.5 Prilikom najava o velikom poslu sa Fijatom u domaćoj javnosti je navođeno da je šansa za Kragujevac proizvodnja za izvoz na rusko tržište, ali izvoz u Rusiju po povoljnim uslovima nije nimalo izvestan, posebno pošto u sporazum o slobodnoj trgovini nisu uvršteni automobili. U isto vreme Fijat je sa ruskom kompanijom „Solers“ 10. novembra potpisao sporazum o namerama, kojim se predviđa proizvodnja novih modela malih vozila u fabrici u Tatarstanu, koja bi trebala da startuje početkom naredne godine, kada će početi proizvodnja sedana „fijat linea“. Treba obratiti pažnju i na nedavnu izjavu predsednika Fijata Serđa Markionea, koji je saopštio da će Fijat 2010 predstaviti novi model malog automobila, po ugledu na najjeftiniji automobil na svetu, indijski „nano“. Kako je Markione rekao, novi automobil će se proizvoditi van Italije, „u Srbiji ili drugde“ gde Fijat ima postrojenja, a da će odluka gde će se proizvoditi biti doneta u narednih šest meseci.6 Po svemu sudeći, ni menadžment Fijata još nije odlučio šta će se proizvoditi u Kragujevcu, a ako proizvodnja ovog modela započne u Srbiji, biće definitivno jasno da će u zamenu za ogromna ulaganja države i ostale povezane troškove građani Srbije dobiti automobil koji po performansama i kvalitetu neće biti nimalo bolji od toliko kritikovanog “juga“.

 

Fusnote

1 Evropski proizvođači automobila zatražili su nedavno zbog pada prodaje novih vozila pomoć od Evropske investicione banke u iznosu od 40 milijardi evra[^]
2 Kako to u praksi izgleda, može se videti na primeru fabrike automobilskih delova „Rojm“, čiji je kamen temeljac nedavno postavljenu Svilajncu. Fabrika bi trebalo da bude izgrađena do marta 2009. i da zaposli oko 300 radnika, a vrednost investicije iznosi deset miliona evra. Prema rečima Mlađana Dinkića, Vlada Srbije će kao podsticaj odobriti preko agencije SIEPA 4000 evra po radniku, a opština Svilajnac će preduzeću „Rojm“ ustupiti pet hektara zemljišta opremljenim kompletnom infrastrukturom..„Rojm“ će tako dobiti 1 200 000 evra za zapošljavanje radnika, a na taj trošak treba dodati i cenu koštanja pet hektara zemljišta sa kompletnom infrastrukturom. [^]
3 Učešće Slovačke u investiciji Pežo-Sitroea iznosi oko 21%, u investiciji Folksvagena 16,6%, dok za korejsku Kiu učešće slovačke države iznosi 12,5%. Podsticaji Češke Tojoti iznose 8,33% ukupne vrednosti investicije. [^]
 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner