Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > „Grad na vodi“ umesto Luke Beograd
Ekonomska politika

„Grad na vodi“ umesto Luke Beograd

PDF Štampa El. pošta
Mladen Đorđević   
četvrtak, 03. decembar 2009.

Odbornici Skupštine grada Beograda na sednici održanoj 13. novembra usvojili su Izmene i dopune Generalnog urbanističkog plana Beograda, kojima se, između ostalog, menja namena dela zemljišta u Luci Beograd, čime je stvorena mogućnost da njeni vlasnici raspolažu sa 70 hektara gradsko-građevinskog zemljišta. Odluka gradskog parlamenta predstavljena je kao korak ka daljem razvoju grada, ali je istovremeno izazvala optužbe da se iza svega krije interes tajkuna i oživela sumnje da je privatizacija „Luke Beograd“ sprovedena na način koji će njenim vlasnicima u budućosti omogućiti ogroman profit.

Izmene prema planu

Poslednjim izmenama i dopunama GUP-a predviđeno je da Luka ostane na površini kojoj namena nije izmenjena, dok je na prostoru od oko 70 hektara, koji je sada zauzet proizvodnim, skladišnim i saobraćajnim aktivnostima, predviđena gradnja stambenih, komercijalnih, kulturnih, sportskih, zabavnih i rekreativnih sadržaja. Izmena GUP-a omogućava da na prostoru od marine Dorćol do Višnjičke ulice, nikne novi gradski centar, čime se čini prvi korak ka izmeštanju luke i realizaciji projekta „Grad na vodi“ čuvenih arhitekata Jana Gela i Daniela Libeskinda, koji bi se prostirao na ukupno oko 550 hektara, i čija bi izgradnja zahtevala investicije od oko pet milijardi evra.

Zbog velike vrednosti ove lokacije između Grada i Luke je došlo do sudskog procesa oko vlasništva nad zemljištem, ali je GUP ipak promenjen, iako su u proteklom periodu predstavnici grada, a naročito gradonačelnik Dragan Đilas isticali da ovo pitanje neće biti rešeno dok se spor ne reši. Obe strane tvrde da imaju pravo na korišćenje parcele od oko 22o hektara, a Grad je ranijim odlukama upisan na 117, što je prouzrokovalo tužbu Luke, u čiju korist je Okružni sud u Beogradu najpre doneo rešenje. Potom je usledila nova tužba Grada i novo uknjiženje grada, pa opet tužba Luke i njeno uknjiženje, da bi početkom aprila ove godine ponovo grad dobio spor, a Luka najavila novu žalbu. Đilas je inače u svojoj predizbornoj kampanji obećavao da će sporno zemljište biti vraćeno gradu i izdavano u zakup, kojim će se obezbediti prihodi za finansiranje izgradnje mostova ili metroa, i obzirom na to da proces još traje, prema nekim mišljenjima bilo je logično da se sačeka da se on završi, a zatim izvrši prenamena zemljišta.

Odnos Grada i Luke „Beograd“ i u proteklom periodu je izazivao nejasnoće, a sudska odluka o uknjiženju grada kao korisnika jednog dela lokacije, usledila je u trenutku kad su Grad i Luka pregovarali o mirnom rešenju spora. Prema informacijama Saveta za borbu protiv korupcije, Grad Beograd i rukovodstvo Luke Beograd zaključili su Memorandum o razumevanju 19. marta ove godine, kojim je predviđena podela zemljišta i promena namene na jednom njegovom delu. Stoga su, u aprilu ove godine, odbornici gradskog parlamenta formirali Anketni odbor radi ispitivanja činjenica u vezi sa svojinom nad zemljištem Luke Beograd i odnosa gradskih vlasti prema tom slučaju, na čijem je čelu Dejan Ranđić iz LDP-a. Na sednicama Anketnog odbora je između ostalog utvrđeno da su gradonačelnik Dragan Đilas i član Gradskog veća Oliver Glišić, putovali privatno na Sajam nekretnina i investicija u Kan, gde su u ime Beograda predstavili projekat preduzeća "Luka Beograd" – "Grad na vodi", i to u vreme trajanja spora između Grada i Luke. Pred Anketnim odborom u maju se pojavio i sam Dragan Đilas, koji je, između ostalog, odgovarao na mnogobrojna, po njega neprijatna, pitanja Nemanje Šarovića, šefa poslaničke grupe SRS u Skupštini grada. Međutim, na Anketnom odboru niko nije saslušan od juna ove godine, a prema Šarovićevim rečima, on nije radio od septembra. U međuvremenu, GUP Beograda je promenjen, a Šarović je povodom toga ustvrdio da su izmene GUP-a učinjene kako bi se omogućilo Miroslavu Miškoviću da na 2,5 miliona kvadratnih metara gradi stanove. O ovoj temi se na sličan način raspravljalo i na sednici skupštine Srbije, a reagovala je i predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać, koja je još u aprilu ove godine najavila da će se stvari odvijati na ovakav način.

Savet za borbu protiv korupcije obavestio je u aprilu ove godine predsednika i premijera Srbije da je došao dosaznanja da je u pripremi sporazum o promeni namene zemljišta Luke Beograd, a Verica Barać je povodo toga u medijima ponovila optužbe da je cela operacija od kupovine „Luke“ 2005, preko preuzimanja kontrolnog paketa akcija po povoljnim uslovima, do poslednjih izmena i dopuna GUP-a već ranije isplanirana u dogovoru sa vlastima. Baraćeva je navela i da su novi vlasnici Luke “Beograd”, u dogovoru sa organima vlasti, planirali da nakon kupovine preduzeća izdejstvuju promenu namene zemljišta, i da se od početka radilo o kupovini atraktivnog građevinskog zemljišta pod maskom privatizacije, po ceni višestruko nižoj od realne. Prema njenim tvrdnjama, jasno je da su poslednje izmene i dopune Generalnog plana donete isključivo u interesu vlasnika Luke, a na štetu javnog interesa, a javni interes je bio da Tužilaštvo utvrdi činjenice o prodaji akcija Luke „Beograd”.[1]

Prodaja po drugi put

Kupci Luke „Beograd“ su izmenama GUP-a dobili mogućnost da na pomenutih 70 hektara započnu gradnju stambenih objekata, a novim Zakonom o planiranju i izgradnji, koji je Skupština Srbije je usvojila 31. avgusta 2009, dobili su mogućnost da to zemljište i otkupe. Novi Zakon predviđa plaćanje novčane naknade u slučaju promene namene zemljišta i početka komercijalne gradnje, a kako se ovaj zakon odnosi na Luku objasnio je ministar Oliver Dulić još u u junu ove godine u emisiji „Poligraf“ B92. On je tada objasnio da će Luka "Beograd" posle donošenja novog zakona „moći da promeni namenu namenu zemljišta i zida komercijalne objekte uz plaćanje realne naknade za to zemljište.“ Dulić je naveo da će Luka, kao i druga preduzeća, moći da u roku od tri godine pravo korišćenja uz naknadu konvertuju u pravo svojine. Od naplaćenog novca 50 odsto će se slivati u budžet opština, a 50 u Fond za restituciju, a Dulić je naveo da će se cena zemljišta definisati odgovarajućom uredbom Vlade.

Dulić je rekao i da je cilj ovog zakona da lica koja su kupila pojedine kompanije radi sprovođenja jedne delatnosti, a znajući za atraktivnost lokacija kao građevinskog zemljišta, sada plate realnu cenu tih kompanija, ako žele da prevedu pravo korišćenja tog zemljišta u pravo svojine. Prema ovim tvrdnjama Dulića, kao i prema saopštenjima Gradskog pravobranioca i LDP-a, vlasnici Luke bi, ako žele da započnu gradnju, trebali da plate visoku novčanu nadoknadu.

Novim zakonom država posredno priznaje da su brojna preduzeća u Srbiji kupljena zbog zemljišta, ali su kupci često plaćali nisku cenu zbog obaveze ulaganja i socijalnog programa. Pošto mnogi nisu ispoštovali svoje obaveze, što je Agencija za privatizaciju u velikom broju slučajeva tolerisala, čini se da država, koja je u očiglednoj besparici, pokušava da takva preduzeća proda još jedanput, i time na neki način „izvuče štetu“. Koliko novca će oni koji žele da grade na takvom zemljištu morati da izdvoje, za sada nije poznato, jer Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja još nije donelo pravilnik kojim će to biti regulisano. Međutim, nejasno je koji kriterijumi će se primenjivati u pogledu cene, posebno pošto ona treba da se odredi uredbom. Postavlja se pitanje kako će da se odredi šta je tržišna cena zemljišta, a posebno buni i izjava Dulića koji je rekao da pojedine firme ili osobe neće platiti ništa za konverziju. Prema njegovim rečima, firme „koje su na aukcijama kupovale kompanije za jednu namenu, ali realno zbog građevinskog zemljišta, na kojima je postizana "užasno visoka cena" koja danas parira i realnoj ceni tog zemljišta neće platiti ništa za konverziju, jer su već u postupku privatizacije platile realnu cenu“.[2]

Da su se brojna preduzeća od početka privatizacije prodavala kao nekretnine, država bi svakako ostvarila mnogo veći prihod, a sada se takođe postavlja pitanje i ko će i na koji način da odredi ko je u privatizaciji platio „užasno visoku“ cenu i da li će se prilikom određivanja cene konverzije zemljišta voditi računa koliku su štetu pretrpeli preduzeće, država, radnici, mali akcionari, zbog toga što je novi vlasnik kupio preduzeće u privatizaciji samo zbog građevinskog zemljišta.

Pitanje je i na koji način se izjava Dulića odnosi na Luku Beograd. Tijana Munišić, direktorka sektora za pi-ar i komunikacije Luke “Beograd” u izjavi „Politici“ je navela da je „Luka“ „spremna za izgradnju prve faze „grada na vodi”, ali da realizacija projekta neće početi ako cena za konverziju bude velika, jer, kako je navela, „ako cena bude visoka, uz ionako previsoke naknade za građevinsko zemljište, niko neće imati interesa da gradi. [3]

Koja je cena nove luke

Preduzeće Luka “Beograd” privatizovano je inače po Zakonu o svojinskoj transformaciji 1998. godine, da bi 2005. preprodajnom ponudom za preuzimanje otišla u većinsko vlasništvu luksemburškoj firmi Vorldfin, za oko 40 miliona evra. Savet za borbu protiv korupcije je svojevremeno prezentovao i izveštaj o toj transakciji u kome se navodi da je prodajom državnog paketa u preduzeću Luka Beograd oštećena država, ali i mali akcionari, jer je prodaja realizovana ispod cene.

Pitanje Luke je i ranije izazivalo veliku prašinu, a u javnosti su bile česte optužbe da su vlasnici Luke dobili privilegiju da Luku jeftino kupe, i da dobiju zemljište na kome se kasnijim izmeštanjem Luke na drugu lokaciju i gradnjom „Grada na vodi“ može ostvariti ogroman profit. Ovom temom se bavila i istraživačka emisija Insajder na B92, a da je Luka kupljena zbog zemljišta navela je i sama Ivana Veselinović,  predsednica kompanije Luka “Beograd” u intervjuu „Večernjim novostima“ u maju 2009.[4] Prema njenim rečima, Luka je plaćena nešto više od 40 miliona evra, u nju je investirano preko 50 miliona evra, a prema njenim rečima, bez perspektive gradnje, Luka bi vredela negde ispod deset miliona evra. Ona je takođe navela da će u slučaju gradnje celog „Grada na vodi“ samo za naknadu za građevinsko zemljište Luka ukupno platiti oko 900 miliona evra.

Posle najnovijih izmena GUP-a i novih optužbi, predstavnici gradskih vlasti su oštro demantovali da je išta rađeno na štetu građana. Gradski javni pravobranilac Strahinja Sekulić, a takođe i LDP, čijim je glasovima omogućena izmena GUP-a, su u odvojenim saopštenjima odlučno naveli da odluka ide u korist gradu, i da će „Luka“ za preimenovanje zemljišta platiti veliki novac. Aleksandar Antić, predsednik Skupštine grada, takođe je rekao je da izmene GUP-a ne idu u prilog tajkunima, već gradu, koji je upisan kao vlasnik većine zemljišta, i da planom nije predviđeno izmeštanje i gašenje lučke delatnosti.

Gašenje lučke delatnosti je, međutim, uprkos tvrdnjama Antića ipak predviđeno, i to još Generalnim urbanističkim planom Beograda iz 1972. godine, koji je predvideo da lučka i industrijska postrojenja do 2021. godine budu iseljena s prostora od dorćolske marine do pančevačkog mosta. Izmene plana iz 2003. godine su potvrdile da treba promeniti namenu područja na kome se nalazi Luka i bliže okoline. Za sada još nije izvesno kada će početi izmeštanje „Luke“ i gradnja nove, a postoji ideja da ona bude izgrađena u Krnjači ili da se iskoristi pančevačka luka, uz neophodne izmene. Interesantno je da je i Ivana Veselinović, prilikom predstavljanja poslovno stambenog kompleksa u februaru ove godine u Privrednoj komori Beograda, navela da je GUP-om predviđeno da se Luka izmesti do 2021, tako da prema njenim rečima „Luke od tog datuma neće biti na prostoru gde se ona nalazi danas“. U intervjuu „Večernjim novostima“, Veselinović je navela da lučki poslovi donose prihod i da će se Luka baviti tim poslom dok za njega bude bilo interesa, a da gradnjom neke nove luke treba da se bavi onaj ko to oceni profitabilnim, a ne njeno preduzeće. [5]

S tim u vezi, postavlja se pitanje gde će biti premeštena postojeća luka i ko će njeno premeštanje da plati. Prema brojnim mišljenjima, izmeštanje luke i izgradnja nove nije isplativo, pošto premeštanje Luke na levu obalu Dunava najpre zahteva ogromna ulaganja, a zatim je potrebno napraviti novu infrastrukturu, uključujući i novi železnički čvor i novi most preko Dunava, koja novu luku treba da poveže sa najvećim delom Beograda koji ostaje na drugoj strani Dunava. Verica Barać, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, takođe smatra da je izmeštanje sadašnje i gradnja nove Luke veoma skupa, i da će višestruko nadmašiti iznos koji je plaćen za Luku prilikom privatizacije i eventualnu naknadu koju Luka treba da plati za prenamenu zemljišta. Prema njenom mišljenju, prethodno je potrebno da Grad iznese podatke koliko je prethodnih decenija uloženo u infrastrukturno opremanje zemljišta na kome se nalazi Luka «Beograd», i da odgovori na pitanje koliko će sada koštati izgradnja nove luke na drugoj lokaciji, koja će ponovo biti finansirana novcem poreskih obveznika. Baraćeva smatra da kada bi grad objavio te podatke, i kada bi se oni uporedili sa cenom po kojoj su prodate akcije u Luci «Beograd», i sa tim «velikim iznosom» koji će novi vlasnici Luke platiti za izgradnju komercijalnih objekata, bilo bi jasno koliko je u čitavom ovom poslu oštećena država, a koliku korist su sebi pribavili sadašnji vlasnici „Luke Beograd“.[6]

Izmena GUP-a trenutno se odnosi na prostor koji nema vezu sa delatnošću Luke "Beograd" i ne utiče na gradski i državni sistem transporta. Prostor Luke "Beograd" i delovi koji su u vezi sa tom delatnošću ostaju privredna zona, a njihova transformacija planira se u kasnijim fazama. Ipak, vlasnici Luke za sada još ne mogu da dobiju dozvolu za gradnju, dok se ne izmeni prostorni plan Srbije. Da li će, i kada to biti učinjeno, za sada nije poznato.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner