Početna strana > Hronika > Na današnji dan 1855. rođen srpski pisac Stevan Sremac; 1881. rođena srpska književnica Milica Janković; 1883. rođen meksički slikar Hose Klemente Orosko
Hronika

Na današnji dan 1855. rođen srpski pisac Stevan Sremac; 1881. rođena srpska književnica Milica Janković; 1883. rođen meksički slikar Hose Klemente Orosko

PDF Štampa El. pošta
subota, 23. novembar 2024.

Na današnji dan 1855. godine rođen je srpski pisac Stevan Sremac, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Gimnaziju i istorijsko-filološke studije završio je u Beogradu, gde ga je, iz rodne Sente, doveo ujak Jovan Đorđević, takođe poznati pisac. Bio je dobrovoljac u oslobodilački ratovima Srbije 1876-78 Veći deo života proveo je kao srednjoškolski profesor po provincijskim mestima Srbije. Pisao je duhovite pripovetke najčešće iz života provincije u kojima je opisivao naravi i specifične ljudske tipove, neretko utemeljene na realnim događajima. Pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" objavio je poetizovane pripovetke iz prošlosti Srba. Ostala dela: drame "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", romani "Pop Ćira i pop Spira", "Vukadin", politička satira "Limunacija na selu".

Danas je subota 23. novembar 2024.

1221 - Rođen je kastiljanski kralj Alfonso X Učeni, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva. Tokom vladavine, Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti 1284. dvor u Toledu je pretvorio u svojevrstan centar i utočište za brojne učene ljude, uključujući i Jevreje, Mavare (Arape). Njegovim zalaganjem prevedeni su Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz značajnih dela: "Kraljevski zakon", "Astrološka znanja", "Mineralogija", a 1270. je započeto pisanje "Velike i opšte istorije". Zauzeo je 1262. luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1831 - Štrajk lionskih tkača prerastao je u oružani ustanak. Posle dvodnevnih borbi, tkači i drugi radnici zauzeli su Lion i izabrali privremenu vladu, ali je početkom decembra u grad ušla vojska i ponovo uspostavila poredak. Njihovi zahtevi su odbačeni. Bila je to prva masovna pobuna te vrste u postrevolucionarnoj Francuskoj.

1853 - Umro je srpski lekar i kulturni radnik Jovan Stejić. Studirao je u Pešti i Beču i potom bio lekar u Šapcu, Kragujevcu i Valjevu. Bio je načelnik saniteta, sekretar Državnog saveta. U filozofskim spisima racionalist i protivnik verskog fanatizma. Autor je i jedne kritike Vukovog prevoda "Novog zaveta".

1876 - Rođen je španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja, čija su dela sinteza andalužanske narodne muzike i francuskog impresionizma. Nastojao je da oslobodi špansku muziku vekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna dela "Noći u španskim vrtovima" i "Sedam španskih narodnih pesama", a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti "Ljubav čarobnica" i "Trorogi šešir". Razočaran diktaturom generala Franciska Franka, uspostavljenoj u Španiji posle građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti 1946.

1881 - Rođena je srpska književnica Milica Janković. Slikarsku školu završila je u Beogradu a usavršavala se u Minhenu. Radila je kao nastavnik crtanja. Kao posledica teške bolesti, veći deo života provela je vezana za postelju. Dela: zbirke pripovedaka "Ispovesti", "Neznani junaci", romani "Pre sreće", "Plava gospođa".

1883 - Rođen je meksički slikar Hose Klemente Orosko. Smatran je najvećim slikarom murala u 20. veku i dekorisao je mnoge građevine širom Meksika i SAD. Inspirisao se indijanskim i staromeksičkim motivima.

1887 - Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Vilijam Henri Prat, poznat kao Boris Karlof. Glumio je u prvim horor filmovima i četiri decenije je bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1890 - Veliko vojvodstvo Luksemburg osamostalilo se od Holandije.

1896 - Rođen je čehoslovački lider Klement Gotvald, predsednik Čehoslovačke od 1948. do smrti 1953. Generalni sekretar Komunističke partije Čehoslovačke postao je 1929. a 1935. izabran je za jednog od sekretara Kominterne. Po povratku u zemlju iz Moskve posle Drugog svetskog rata 1945. postao je zamenik predsednika vlade, ubrzo i šef vlade. Posle ostavke Eduarda Beneša postao je predsednik Čehoslovačke.

1933 - Rođen je poljski kompozitor Kžištof Penderecki, predstavnik avangardne muzike. Dela: orkestarska - "Emanacije", "Tužbalica za žrtve Hirošime", "Muka po Luki", opere - "Đavo iz Ludena", "Kralj Ibi".

1940 - Vlada rumunskog diktatora Jona Antoneskua pristupila je Trojnom paktu.

1945 - Umro je srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu razvio je crtež od pomoćne slikarske discipline do samostalnog umetničkog dela. Njegovi izvanredni realistički crteži, s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetničku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza: "Stari Pariz" i "Iz naših krajeva" i tri albuma crteža olovkom: "Iz Južne Srbije", "Predeli Šumadije i Južne Srbije" i "Jugoslovenski predeli".

1961 - Dominikanska Republika promenila je naziv glavnog grada Siudad Truhiljo u Santo Domingo.

1971 - Kina je postala stalna članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

1976 - Umro je francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata i pripadnik Pokreta otpora u okupiranoj Francuskoj. U vladi generala Šarla De Gola postao je 1959. ministar informacija i kulture, ali je podneo ostavku posle studentskih demonstracija 1968. U duhu umetnosti analizirao je problematiku savremenog sveta. Dela: "Kraljevski put", "Nada", "Altenburški orasi", "Antimemoari", "Iskušenje Zapada", "Osvajač", "Ljudska sudbina", "Imaginarni muzej", "Ogled o Goji", "Metamorfoza bogova".

1978 - Ciklon je usmrtio najmanje 1.000 osoba na istočnoj obali Šri Lanke.

1980 - U južnom italijanskom gradu Eboli u zemljotresu je poginulo 2.735 lica.

1983 - Sovjetski Savez je napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmeštanja američkih krstarećih raketa u Evropi.

1994 - Velika količina uranijuma pogodnog za izradu atomskog oružja, iz Kazahstana je, s ciljem obezbeđenja, prebačena u SAD.

1995 - Umro je francuski filmski režiser Luj Mal. Njegova filmska ostvarenja odisala su naglašenim intelektualizmom. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mesec", "Atlantik siti".

1996 - Oteti etiopski avion "Boing 767", sa 163 putnika i 12 članova posade, pao je u more blizu Komorskih ostrva pošto je ostao bez goriva. U nesreći je poginulo 125 osoba.

1997 - Umro je Ivan Đurić, srpski istoričar/vizantolog i političar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je profesor na katedri za Istoriju Vizantije i saradnik Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i gostujući profesor u Francuskoj, da bi se ranih devedesetih posvetio politici. Dela: "Sumrak Vizantije" (proširen doktorat pod nazivom "Vreme Jovana VIII Paleologa"), saradnik zajedničkom delu "Oksfordski rečnik Vizantije".

2003 - Predsednik Gruzije Eduard Ševarnadze podneo je ostavku, kao posledica masovnih demonstracija njegovih političkih protivnika.

2006 - U Bagdadu su najmanje 202 osobe ubijene, a 250 je ranjeno u seriji napada, prilikom eksplozija 3 automobila bombe, napada bombaša samoubica, kao i u minobacačke vatre.

2006 - Umro je francuski glumac Filip Noare. U svojoj 55-godišnjoj karijeri snimio je 125 filmova i osvojio je dva puta francusku filmsku nagradu - Cezar, za najboljeg glumca, 1976. i 1990. za uloge u filmovima "Stara puška" u kome je igrao sa Romi Šnajder i "Život i ništa drugo".

2007 - Umro je Vladimir Krjučkov, poslednji čelnik KGB-a (Komitet državne bezbednosti Sovjetskog Saveza). Krjučkov, general Sovjetskog Saveza, pedesetih i šezdesetih radio je u diplomatiji, a od 1967. nalazio se u KGB-u. U avgustu 1991. kao pripadnik Državnog komiteta za vanredno stanje, učestvovao je u pokušaju državnog udara, s ciljem očuvanja sovjetske države. Svi pripadnici Komiteta su uhapšeni a Jeljcin ih je amnestirao 1994. Do poslednjeg dana Krjučkov je tvrdio da će SAD nastojati da teritorijalno razbiju i Rusiju.

(RTV)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar