| utorak, 02. decembar 2025. | |
|
VAŠINGTON - Postoji više zapadnih kompanija koje su zainteresovane za Naftnu industriju Srbiju, izjavio je danas za Tanjug bivši zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za energetska pitanja DŽefri Pajat i istakao da pritisak američkih sankcija, kako je rekao, daje pravni okvir da se ukloni rusko vlasništvo iz NIS-a, u cilju postizanja energetske suverenosti Srbije. Na pitanje koja vrsta investitora ili iz kojih zemalja bi bili najbolji kupci za NIS, odgovorio je da ne može da govori u ime administracije Donalda Trampa, ali da bi svaki zapadni kupac za NIS bio dobro rešenje - bilo američki, evropski ili čak kupac iz Centralne Azije koji nije iz Rusije. „Razumem da Rusi, sa njihovim interesima, nisu oduševljeni prodajom ovog resursa, kao što vidimo i kod suseda u Bugarskoj, gde se Lukoil snažno opire. Ali verujem da će, kada Vlada Srbije jasno stavi do znanja da Rusija mora da izađe iz ove rafinerije, alternativni kupci svakako pojaviti", rekao je Pajat koji je bio deo Bajdenove administracije. Kako je rekao, postoje alternativne zainteresovane strane za NIS i to je dobro za Srbiju. „Nadamo se da će ove mere SAD biti podrška interesima predsednika Vučića i njegovom jasno izraženom cilju, a to je izgradnja energetske suverenosti Srbije i smanjenje ruskog energetskog pritiska, kao i sposobnosti Rusije da koristi energente kao sredstvo neprimerenog uticaja na vladu u Beogradu. Takođe se nadamo da će uskoro biti novih vlasnika u rafineriji NIS-a i da će oni doneti evropske standarde, kako u pogledu kvaliteta proizvoda koje proizvode, tako i u načinu poslovanja", istakao je Pajat. Odgovarajući na pitanje da li srpskoj naftnoj kompaniji trebalo dozvoliti da nastavi sa radom pošto su do 13. februara dozvoljeni pregovori o promeni ruskog vlasništva, Pajat je napomenuo da je dugogodišnji cilj američke politike bio da podrži Srbiju u nastojanju da smanji svoju zavisnost od ruske energije. „Bio sam sa predsednikom Vučićem u maju 2022. kada smo inaugurisali terminal u Aleksandropolisu, iz kojeg je Srbija ugovoreni kupac gasa. Blisko sam sarađivao sa srpskim zvaničnicima, kao ambasador u Grčkoj, a zatim kao pomoćnik državnog sekretara za energetske resurse, kako bismo obezbedili alternative. Dakle, ključna poruka je da SAD podržavaju energetsku suverenost Srbije i da alternative postoje", naveo je Pajat. Na konstataciju da je rafinerija NIS-a ostala bez sirove nafte i zašto SAD ne izdaju NIS-u operativnu licencu odnosno ne suspenduju sankcije s obzirom da američki zvaničnici tvrde da sankcije nisu usmerene protiv Srbije i njenih građana i ekonomije već protiv Rusije, Pajat je rekao da je razlog smanjenja prihoda koje, kako je tvrdi, Vladimir Putin koristi za finansiranje rata u Ukrajini i da je Donald Tramp jasno poručio da to mora da prestane. Pajat je naglasio da je u interesu Srbije da smanji ruski energetski uticaj u Beogradu i posebno da razvije alternative ruskoj kontroli nad rafinerijom NIS-a. Napomenuo je da je sreća Srbije što se nalazi u regionu sa mnogo alternativnih izvora snabdevanja i može da prima energente iz alternativnih izvora, kao i sirovu naftu tankerima, kao i na druge načine na veoma maloj udaljenosti. Nadamo se da će Srbija pronaći te alternative, dodao je on. „Takođe se nadam da će Srbija nastaviti da radi na cilju, da rafinerija NIS više ne bude pod ruskom kontrolom ili ruskim vlasništvom. Znam iz svog iskustva u vladi da postoji više zainteresovanih zapadnih kompanija za tu rafineriju", napominje Pajat. Na pitanje zbog čega SAD ne mogu da dozvole NIS-u da radi s obzirom da je predsednik Vučić dao i zvanične garancije da će Srbija poštovati sankcije, kao i konstataciju da se očekuje skoro postizanje mirovnog sporazuma za Ukrajinu, Pajat je rekao da ne bi trebalo pretpostaviti da će mirovni sporazum stići brzo, niti da će pritisak na Rusiju i rusku energetiku oslabiti. „Naprotiv, on (pritisak) će verovatno ostati veoma snažan, upozorio je nekadašnji američki zvaničnik. Predsednik Vučić je jasno rekao da je interes Srbije da gradi energetsku raznovrsnost i štiti svoju energetsku suverenost, istakao je Pajat. "Kao neko ko je bio uključen u ova pitanja tokom Bajdenove administracije, mogu reći da bih snažno podržao mere koje je predsednik Vučić naveo. Takođe mislim da postoje jaki argumenti za nastavak pritiska Sjedinjenih Država, jer upravo taj pritisak sankcija daje predsedniku Vučiću pravni okvir da ukloni Ruse iz NIS-a", dodaje Pajat. Kako je naveo, najbolje rešenje je da predsednik Vučić jasno kaže da želi da se Rusi povuku iz NIS-a i da što aktivnije radi na pronalaženju alternativnih zapadnih kupaca - baš kao što se dešava u Rumuniji i Bugarskoj. "To je način da Srbija obezbedi sopstvenu energetsku bezbednost, ukloni ruski uticaj i okonča mogućnost Rusije da koristi naftu i gas kao sredstvo političkog pritiska na vladu Srbije", istakao je sagovornik Tanjuga. Na pitanje o budućnosti Lukoilovih aktiva, on je napomenuo da će se aktivi ove ruske firme u regionu uključujući Bugarsku i Rumuniju, kao i aktivi Lukoila u Iraku, verovatno biti rasprodati deo po deo. "Moguće je zamisliti scenario u Kazahstanu u kojem bi jedna od velikih američkih kompanija bila zainteresovana za te aktive, jer SAD već imaju snažno prisustvo u sektoru proizvodnje nafte u Kazahstanu. U Rumuniji bi to moglo izgledati drugačije, zbog velikog prisustva drugih međunarodnih kompanija", ističe Pajat. Na pitanje da li američki energetski proizvodi mogu biti konkurentni ruskim i kako će se kretati cene nafte i gasa,naveo je da su američke gase pouzdane i ne kontroliše ih vlada, već potiču od privatnih kompanija koje teže profitu. Kako je dodao, Sjedinjene Američke Države su danas najveći svetski proizvođač nafte i gasa. Izvozimo više tečnog prirodnog gasa (LNG) nego bilo koja druga zemlja na svetu, a obim američkog LNG-a će se više nego udvostručiti do kraja ove decenije. "Naši sekretari za energetiku i unutrašnje poslove nedavno su bili u vašem regionu, na P-TECH konferenciji u Atini, gde su naglasili snažan interes SAD za povećanje količina gasa koje šaljemo na Balkan i u jugoistočnu Evropu – preko ostrva Krk u Hrvatskoj, preko Aleksandrupolisa i Revituze u Grčkoj. Dakle, postoji značajan kapacitet za dalje povećanje isporuka, a Srbija ima koristi od novih gasnih veza koje su uspostavljene: novog interkonektora između Bugarske i Srbije, kao i gasovoda koji se grade između Grčke (Solun) i Severne Makedonije, a koji se mogu povezati dalje ka Srbiji", poručuje Pajat. Što se tiče gasa, smatra da će cene padati jer obim proizvodnje i izvoza raste. Uostalom, već sada se vidi da su cene gasa pale na najniži nivo od početka ruske invazije velikih razmera, dodao je on. Kada je reč o nafti, kaže dacene nafte ostaju relativno niske, kao i da Sjedinjene Države danas proizvode više od 13,5 miliona barela sirove nafte dnevno. Dakle, postoje i velike količine američke sirove nafte koje doprinose smirivanju tržišta. "Na kraju, želeo bih da istaknem da je Srbija, kao i njene komšije u jugoistočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu, bila veoma uspešna u izgradnji dodatnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije: vetra, sunca, baterijskih sistema i energetskih interkonektora. Cene tih tehnologija takođe brzo padaju, što stvara pozitivne mogućnosti za potrošače u Srbiji i daje Srbiji šansu da diversifikuje svoj energetski miks i snabdevanje na način koji jača energetsku bezbednost i suverenitet", zaključio je Pajat. Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je ranije da će rafinerija u utorak, 2. decembra, i zvanično prestati da radi ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS-a i najavio da će zato sutra biti organizovan veliki sastanak tim povodom. "Nemam nikakvih novosti, ne verujem da će ih biti. Težak period je pred nama, ali pripremili smo se. Sutra u pola 11 imamo veliki sastanak, moramo da spremimo sve poteze do tada, pa ćemo vas obavestiti o tome šta radimo", rekao je Vučić danas novinarima u selu Tolić kod Mionice. Predsednik Vučić je prethodno izjavio da bi, ako ne dobijemo operativnu licencu za Naftnu industriju Srbije do 1. decembra, banke mogle da prestanu da posluju sa NIS-om zbog mogućih sekundarnih sankcija. Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je 18. novembra Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojim se traži omogućavanje nesmetanog poslovanja kompanije. Prethodnom licencom od 14. novembra sa rokom važenja do 13. februara 2026. godine, odobreni su pregovori akcionara i drugih zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture NIS-a. SAD su uvele punu primenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra. (Politika) |